PUT-I-ZIVOTNA-SREDINA-2025-00

ODRŽAN 8. SKUP “PUT I ŽIVOTNA SREDINA ” – MAJ 2025.

Srpsko društvo za puteve „Via-Vita“ i Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, organizovali su 8. naučno-stručni skup PUT I ŽIVOTNA SREDINA, koji je održan 28/29/30 maja 2025. godine u Vrnjačkoj Banji.

Skup je otvoren 29. maja a na njemu su nakon predstavnika Opštine Vrnjačka Banja gospodina Miće Dumanovića, govorili i predsednik Srpskog društva za puteve Via-Vita Dušan Savković, kao i Marko Orešković, prodekan za nastavu Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao predstavnici organizatora skupa. U ime Naučnog odbora, skupu se obratio kopredsednik odbora Igor Jokanović sa Građevinskog fakulteta u Subotici, a u ime Organizacionog odbora njegov predsednik Miroslav Marić, član Upravnog odbora Srpskog društva za puteve Via-Vita.

Autori većine radova su bili iz Srbije, dok su autori na 11 radova bili iz inostranstva (Austrija – 3 rada, Bosna i Hercegovina – 3 rada, Severna Makedonija – 1 rad, Slovenija – 2 rada, Hrvatska – 1 rad, Crna Gora – 2 rada), samostalno ili u saradnji sa autorima iz Srbije ili drugih zemalja.

Prezentacije autora su po sadržaju i diskusiji ukazale na glavne probleme sa kojima se susreće stručna i naučna javnost u domenu sadejstva puta i životne sredine.

Okrugli sto „Održiva saobraćajna infrastruktura i obrazovanje za klimatsku otpornost: izazovi i prilike“ održan je prvog dana skupa, pod moderacijom Sanje Fric i Igora Jokanovića, uz učešće oko 30 učesnika. Istaknuto je nekoliko bitnih tema i to: potreba da se u inženjerske programe u većoj meri integrišu teme poput adaptacije na klimatske promene, upravljanja rizicima, cirkularne ekonomije i procene životnog ciklusa infrastrukture, kratki rokovi i neadekvatne metodologije koje često guše kvalitetnu analizu i umanjuju mogućnost primene održivih praksi, izazovi u implementaciji zbog nedostatka standardizovanih postupaka, inertnosti tržišta i ograničenih kapaciteta za reciklažu i ponovnu upotrebu materijala u putnoj privredi.

Skup je, sa stručne i naučne strane, uspešno realizovan zahvaljujući posvećenosti članova naučnog odbora, kao i zainteresovanosti stručne i naučne javnosti. Potvrđena je aktuelnost i potreba kontinuiranog održavanja ovakvih skupova.

TEMATSKE CELINE su bile:
Uticaj putne infrastrukture i saobraćaja na životnu sredinu i društvo – procena uticaja, modeliranje uticaja, strategije i mere za izbegavanje i ublažavanje negativnih uticaja, praćenje i pokazatelji stanja, regulatorni okvir;

Održivost putne infrastrukture i saobraćajnih sistema – održiva/zelena putna infrastruktura, alternativni oblici transporta, korišćenje održivih materijala, upravljanje saobraćajem, održiva mobilnost, inovacije i nove tehnologije, pametni gradovi, finansijski modeli i podsticaji, javne politike i regulativa;

Ranjivost i otpornost putne infrastrukture – ključni faktori ranjivosti i otpornosti, uticaj klimatskih promena i ekstremnih događaja, procena rizika, strategije smanjenja ranjivosti i unapređenja otpornosti, prilagođavanje putne infrastrukture;

Upravljanje resursima i cirkularna ekonomija u oblasti puteva – efikasno korišćenje resursa, tehnologije za upravljanje resursima, energetska efikasnost, primena principa cirkularne ekonomije, ekonomija zatvorenog ciklusa u putnoj infrastrukturi, smanjenje ekološkog otiska puteva, korišćenje otpadnih materijala, održavanje i produžavanje veka putne infrastrukture, javne politike i regulativa.

    Zaključci 8. naučno-stručnog skupa PUT I ŽIVOTNA SREDINA:

    • Nastaviti razvoj i jačanje multidisciplinarne saradnje u oblasti planiranja, projektovanja i upravljanja saobraćajnom infrastrukturom. Ovo će omogućiti sveobuhvatniji pristup, povećati efikasnost i održivost saobraćajne infrastrukture, kao i doprineti boljem upravljanju resursima i bržem rešavanju složenih izazova;
    • Unaprediti regulativu u skladu sa praksom i preporukama međunarodnih organizacija kako bi se osigurala harmonizacija i kvalitetna primena zakona i propisa. Ovo će doprineti poboljšanju bezbednosti i funkcionalnosti saobraćajne infrastrukture, kao i olakšati integraciju sa regionalnim i globalnim sistemima;
    • Podržati inovativna rešenja u oblasti upravljanja resursima i primene principa cirkularne ekonomije sa ciljem efikasnijeg korišćenja materijala i smanjenja otpada. Ove mere će doprineti održivom razvoju i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu;
    • Integrisati sistematski monitoring u sve faze životnog ciklusa puta, sa posebnim osvrtom na fazu eksploatacije. Ovakav pristup omogućava pravovremeno prepoznavanje i rešavanje problema, kao i podršku regulatornim mehanizmima u smanjenju negativnih posledica;
    • Klimatske promene predstavljaju značajan izazov za planiranje, projektovanje i održavanje putne infrastrukture zbog povećanog rizika od oštećenja i ugrožavanja bezbednosti saobraćaja usled ekstremnih vremenskih uslova. Zbog toga je neophodno integrisati mere adaptacije i primenu otpornih tehnologija kako bi se obezbedila dugotrajnost i funkcionalnost saobraćajnih sistema u uslovima klimatskih promena;
    • Intenzivirati saradnju sa akademskom zajednicom u oblasti obrazovanja kadrova, kao i razvoja programa kontinualne edukacije. Potrebno je hitno i temeljno preispitati i redefinisati ulogu obrazovanja, regulative i interdisciplinarne saradnje u svim fazama infrastrukturnih projekata – od koncepcije do održavanja. Neophodan je snažan institucionalni i strukovni konsenzus oko načina planiranja, izgradnje i održavanja puteva koji ne samo da povezuju ljude, već i štite njihovu budućnost.

    Ukupan broj učesnika je bio preko 100, a skup je podržalo i 6 sponzora: Shangdong Hi-Speed Group, Šidprojekt, ABL system zajedno sa firmom Adfors, Huesker, ACO i Kostroma.

    Comments are closed.